Sklerozacija vena laserom, radiofrekvencijom i pjenom

Vene su krvne zile razlicitog promjera kroz koji tece venska krv,dakle krv iz povratka krvozilnosg sustava. Ta krv je bogata ugljik dioksidom koji nastao kao metabolicki produkt te je zapravo predstavlja onaj necisti dio krvi koji se mora oksigenizirati u plucima. Takodjer radi tog razloga venska je krv tamnije boje. Krvne zile koje prenose vensku krv razlicitog su promjera i nalaze se na razlicitim razinama u tijelu. Tako mozemo razlikovati veliku safensku venu koja u normalnom stanju ima sirinu 5-6 mm sve do mikrokapilara koji su toliko sitni da samo crvena krvna zrna mogu kroz njih proci i to jedan po jedan. Dakle vena u tijelu imamo stvarno kilometra i kilometra. Bolesti vanskog sustava su vrlo slozene i ovdje cu samo napisati nesto o jednom cestom poremecaju. Radi se o venskj insuficijenciji radi stvaranja varikoziteta. Naime, vene koje se mogu zamisliti kao cijevi u jednom sistemu centralnog grijanja imaju nepovratne ventile (zaliske) ti zalisci omogucuju da se venska (necista) krv ne vraca nazad prema organima odkuda je dosla. Usljed niza kofaktora ti zalisci popustaju (u biti stijenka krvne zile popusti) te nastaju prosirenja (varikoziteti). Samo za sebe to i prvoj analizi ne predstavlja direktan problem za zdravlje pa osobe cesto puta ni neznaju da imaju prosirene vene. One cesto puta nisu vidljive okom jer se nalaze na dubini,vec se vide sideefekti bolesti. Noge oticu, osjecaju se bolovi i peckanje, pojavljuju se kapilari vidljivi prosireni. Eto, treba reci da je gotovo u 90% slucajeva prosirenje kapilara na nogama rezultat venske insuficijencije. Kako lijeciti? U biti jedini pravi izbor jer dijagnoza pomocu kolor doplera tocne venske situacije (da se vidi gdje su prosirenja) i na jedan ili drugi nacin odstranjenje bolesne vene. Dakle pristup porblematici je kirurski. Za one koje ne zele kirurski pristup razvijene su polukiruske metode kao sto su razne sklerozacije vena. Dakle vena se ne odstranjuje ,nego se zatvara kompletno. Vodite racuna da obzirom na broj vena koje imamo ,ukoliko odstranimo venu,ostale ce preuzeti funkciju tako da krvotok nece biti kompromitiran.

Vene se danas skleroziraju uglavnom laserom, radiofrekvencijom i pjenom (nekada tekucinom). Sve ove metode imaju svoje prednosti i nedostatke i najbolje je kada se kombiniraju. Laserom se mogu tretirati vene od povrsinskih kapilara (koji se tretiraju uglavnom preko koze,dakle ne ulazi se u njih) do velike safenske vene promjera do cca 12mm (u koju se ulazi sa sondom koja prenosi laserku zraku), radiofrekvencijom vise manje samo dublje vene (u koje se ulazi sa sondom)  a pjenom ponajvise povrsinske (jednostavno se injektira u kapilar pjena preko igle) . Laser i RF skleroziraju venu termickim putem (ona se zapravo izprzi) dok pjena to radi kemijskim putem. Pjena je vrlo zahvala u tretmanima povrsinskih grupacija kapilara jer omogucuje jednim ubodom igle ispunjenje vece kolicine kapilara no ima jedan nezgodan sideefekt,a to su stvaranje mogucih pigmentacija. Sve ove metode se ambulantno ili u kirurskoj sali (ovisno o tezini zavata) i imaju zajednicko da je mora nakon zahvata nositi kompresijska carapa nekoliko tjedana.  To je od presudne vaznosti da bi zahvat uspjeo. Ovisno opet o tezini zahvata moze se raditi u lokalnoj anesteziji (sklerozacije pjenom i sklerozacije laserom manjih vena) u totalnoj (krirusko odstranjivanje ili radiofrkevencija veikih vena) ili bez anestezije (sklerozacija kapilara sa laserom ili pjenom). Ukoliko je zahvat izveden pravilo rekanalizacija vena uglavnom nema ,ali bitno je znati da se one mogu prosiriti na nekom drugom mjestu. U veicini slucajeva nema hematoma (sto nije slucaj kod kirurskog odstranjivanja) i postoperativna bol je relativna . Ne treba doduse zaboraviti da problemi s venama nastaju polako i u tom smislu prevencija igra najvecu ulogu. Kreme nece pomoci i to je samo bacanje novca ali elasticna carapa hoce ,pogotovo kod onih koji rade na nogama cijeli dan.