Rejuvinacija lica
Pod pojmom rejuvinacija spadaju sve one procedure koje imaju ulogu pomladiti kozu i uopce je donjeti u stanje kakvo je nekada bilo. Naime nitko od nas se ne radja naboran, naflekan, pun oziljaka od akni, kapilar i slicno. Sve to polako skupljamo tijekom našeg života. Postoji 3 faktora koji su u višoj ili manjoj mjeri odgovorni za prerano starenje kože. Genetska predispozicija, protiv koje ne možemo ništa ,ali je ujedno jedan od slabijih kofaktora, radikali kao što je pušenje ,alkohol, noćni rad, zatvoreni prostor itd, te sunce koji je najjači kofaktor. Upravo radi prekomjernog izlaganja suncu naša koža prerano stari. Polako se DNA pojedinih stanica uništava te se gubi sposobnost regeneracije. Malo po malo koža postaje tanja, počinju se stvarati fleke, bore, pore se proširuju, gubi se kolagen i elastin koji su odgovorni za kvaitetu strukture kože i onda je jednom budimo i pogledamo u ogledao,a kad tamo sve i svašta. I ne, nije to što vidimo od jučer, jednostavno do tog dana nismo primjećivali da se polako mjenjamo.
Rejuvinacija kao skup procedura bi trebala ublažiti neke od gore navedenih simpotma. Namjerno sam rekao ublažiti jer ne postoji procedura koja će vratiit vrijeme unazad, tp svima mora biti jasno. Zato se takvi tretmani trebaju početi raditi vec u tridesetima kako bi se postojeće stanje što duže zadržalo. Jasno, u nekim slučajevima ,kada je riječ o proširenim porama i sitnim borama/ožiljcima moguće ih je dosta ublažiti,ali u globalu vrijedi što se prije krene , to je bolje. Treba znati u svakom slučaju da su to tretmani koji se moraju stalno ponavljati bar par puta godisnje.
Zajedničko svim tim procedurama su stvaranja mikrooštečenja kože. Dali se to radi dermarolerom (valjak sa iglicama koji stvara male rupice), laserom , IPL-om, radiofrekevncijom ,uvjek kao cilj treba imati mikroostećenje. To iz razloga što se iskoristava mogućnost cijeljenja kože. Na taj se način ona ispravlja. Ako su problematike vezane više sa teksturu kože (fleke, kapilari, pore), onda je najbolje korisiti lasere (KTP, DYE laser) ili pulsirajuća svijeta (filter 500nm sa vodenim hlađenjem) specifične za te apliakacije. To su laseri koji ne “gule” kožu već je “čiste” , od fleka itd. Potrebno je više seansi i rezultati se vide nakon nekoliko mjeseci kad se stanje stabilizira. U zadnje vrijeme često se ti tretmani rade sa frakcijskim skanerima sa kojma cijela procedura traje 15-20 min. Lice je crveno i često puta lagano otečeno, moguče je stvaranje krastica,ali bitno je znati da svi ti negativni efekti nestaju vrlo brzo. No, nemojte ništa previše očekivati od jendog tretmana. To iz razloga što su sve te procedure dosta neinvazivne,radi se lagano i nije potreban nikakva anestezija. Dakle polako se dolazi do rezultata. U tom smislu poboljšanje izgleda može biti i veliko jer se koža “očisti”.
Ukoliko je pak riječ o strukturalnim problemima (manjak elastina i kolagena), kao sto su bore ili sitni ožiljci izbor se svodi na nekoliko laserskih izvora (kojma je glavni kromofor voda) ili pak radiofrekvencija. To iz razloga sto da bi se koža “nategla”, potrebno ju je praktički “skuhati” ili “opeći”. Jasno ne velike površine odjednom i niti površinski sloj, vec je bitno donjeti na visoku temp (cca 65C) dublji sloj kože. Zato nam služe laseri koji prodiru duboko u dermis (1470nm, 1550nm) i koji ne vaporiziraju kožu već je samo “skuhaju”. Posto su kolagen i elastin proteini u obliku spirale, oni se na visokoj temperaturi jednostavno stisnu, kao kad mesto bacite na vrucu tavu. U tome stoji cijela stvar. Dakle u tom smislu treba paziti da se ne opeče (zato postoji sistemi hlađenja),ali rezultati mogu biti vrlo interesanti. No, ukoliko nema materijala na kojem se može poraditi , rezultat će izostati. Dakle koža mora jos imati neku svoju debljinu i kvalitetu.
Iz svega navedenog ,jasno je gdje će rezultati biti najslabiji, na ožiljcima. Ožiljak je specifičan slučaj oštećenja kože jer se radi obično o udubljenjima ne samo u površinskom sloju kože ,već u dubljem. Sve ove nabrojane metode će samo ublažiti malo stanje. Da bi se izvela korekcija ,potrebno je izvršiti dermoabraziju koja će poravnati slojeve kože. Izgleda jednostavno ovako rečeno, no u praksi rupe su previše duboke a dermoabrazije se ne mogu više puta izvesti , bar ne u kraće vrijeme ,tako da u tom slučaju treba biti realan u očekivanjima. Abrazija može biti i kemijska ili pak mehanička ili laserska. Ovisi razini problema koja će se tehnika upotrijebiti ,no potrebno je znati da za razliku od svih ostalij neinvazivnih metoda, ova je relativno invazivna i zahtjeva kućnu njegu nekoiko tjedna (ovisi jako o stupnju problema) i radi se isključivno kod kirurga ili dermatologa.
